Kako prof. doktor Škobalj navodi „nalazimo se u vremenu velike energetske krize“. Smatra da je potrebno da pametno upravljamo sa energijom. Sfera njegovog istraživanja jesu omotači zgrade tj. fasadni prozori, a kojim se poklanja jako malo pažnje. Prema njegovog mišljenju idealno rješenje za uspješno upravljanje energetskom efikasnošću jesu PVCu i Alu prozori. Iako je ova vrsta slabijeg kvaliteta od drvene „stolarije“, ipak ona predstavlja najbolje rješenje na tržištu.
Glavne elemente rješenja „zelene zgrade“ predstavljaju zdravlje, komfor i energetska efikasnost. Energetski efikasne tehnologije imaju dobru međunarodnu reputaciju i tražene su u cijelom svijetu. Ove tehnologije obuhvataju: toplotno optimizirane prozorske profile, zastakljenja, postavljanje komponenata zgrade ili vakuumskih ploča, i sl.
Glavne svrhe providnih komponenti, poput prozora, jesu da omoguće prodiranje svjetla u zgradu, kako bi se stvorila veza između unutrašnjeg i spoljašnjeg prostora. U isto vrijeme prozori moraju da obezbjede dobru toplotnu izolaciju i dobitak solarne energije u zimskoj sezoni, a da obezbjede zaštitu od pregrijavanja u ljetnjoj sezoni. Zahtjevi koji se odnose na prozore su sve strožiji i danas su na tržištu dostupne trostuke izolacione staklene jedinice. Trostruka izolaciona jedinica je pored ostalog sve više u modi i zbog tzv. „efekta pasivnih kuća.“
Moderni prozori sa trostrukim ostaklenjima imaju mogućnost minimizacije gubitka toplotne energije. Prema analizama, prozor je najveći uzročnik gubitka energije, i od njega se počinje pri analizi. Međutim, on u isto vrijeme može biti i element koji štedi energiju, ako znamo na koji način možemo uz pomoć prozora racionalno upravljati energijom. Također, novi prozori i izolacione staklene jedinice poboljšavaju udobnost u zatvorenom prostoru. „Smanjenje potrošnje energije je imperativ da bi je manje proizvodili.“ – navodi doktor Škobalj.
Trostruka izolaciona staklena jedinica (IGU) čija vrijednost Ug iznosi 0,6 – 0,7 W/(m2K) ustanovljena je kao standardno rješenje zastakljenja za energetski efikasne prozore.
Trend je da U-vrijednost (koeficijent prolaza toplote) bude što manji, međutim pored toga treba gledati i na druge elemente, tj. važno je tražiti optimum između koeficijenta prolaza toplote i svjetlosne propustivljosti, te solarnog faktora.
Pored toga bitno je obratiti pažnju i na pojam „toplotni kraj“, a koji rješava problem pojavljivanja kondenza. Topli kraj je termin koji se sve češće koristi u vezi sa toplotno izolacionim staklom i energetski efikasnim sistemima prozora za zaptivanje izolacionog kraja. „Topli kraj” pruža vrijedan doprinos povećanju energetske efikasnosti zgrade, tako što smanjuje koeficijent prijenosa toplote (Uw).
Pored PVC materijala za profile prozora, kao materijal se nametnuo i aluminijum. Korištenjem ovih profila izbjegava se pojava kondenzacije sa unutrašnje strane. Međutim, jedna od mana Alu profila jeste i pojava korozije koja će vremenom olabaviti okove.
Smatra se da bi se i na prostoru naše države, kao i susjednih država, trebale uvesti energetske inicijative poput onih koje uvodi Njemačka u svoj sistem. Rigorozniji standardi će u budućnosti zahtijevati znantno poboljšanje koeficijenta prolaza toplote za prozorske ramove uz poboljšanje karakteristika ostaklenja. Ključ uspjeha je obezbjeđenje solarija, a u solariju leži obezbjeđenje energetske efikasnosti, te zdravlja i komfora građana.
Nažalost, na našim prostorima ne postoji mnogo literature koja bi tretirala proizvodnju prozora i omogućila proizvođačima lakšu edukaciju u ovim oblastima, te se zbog toga teže dolazi do domena pasivnih kuća.
Sa tedencijom korištenja adekvatnih prozora, obezbijedila bi se ušteda energije u narednih osam godina na prostoru BiH. „Na taj način bi se ostvarila dobrobit društvu, povećanje bruto cijene domaćih proizvoda, otvorila vrata za nove investicije i sl.“ – zaključuje doktor Škobalj.
